Ruđer Josip Bošković

187 PencilMarinko Frka Petešić

 

Ruđer Josip Bošković

 (Dubrovnik, 18. V. 1711. – Milano, 13. II. 1787.)

Kako je u Parizu obilježena 300. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića

 

Kao filatelist i kao štovatelj velikog hrvatskog svestranog znanstvenika svjetskoga glasa, isusovca Ruđera Boškovića, odlučih se početkom ovog ljeta izdati kod Francuske pošte dvije različite marke povodom 300. obljetnice njegova rođenja. Napominjem za one koji to ne znaju, da Francuska pošta već nekoliko godina pruža mogućnost svakome tko želi, izdavanje poštanskih  maraka privatnog karaktera, koje se zovu « les timbres personnalisés ». Mogu se izdati marke za francuske domaće poštanske usluge i marke za slanje u inozemstvo, na kojima  piše MONDE, i vrijede jednako za sve zemlje svijeta. Koristeći ovu mogućnost pripremio sam materijal i razradio plan za dvije marke, a onda je moj prijatelj Petar Jasak uz stručne prijedloge napravio kompjutersku obradu, po kojoj mi je Francuska pošta u četiri navrata, do sada izdala 2550 maraka za Francusku i 600 maraka za inozemstvo. Marke sam pokazao i ponudio našim ljudima, koji su to lijepo prihvatili. Kupovali su ih naši obrtnici, pojedinci, filatelisti u Francuskoj i Hrvatskoj, Hrvatska katolička misija, Hrvatsko veleposlanstvo i francuski isusovci, posebno sada u ovo predbožićno vrijeme kad ljudi šalju čestitke. Marke su samoljepljive u arcima od 30 komada, arak za Francusku košta 30 €, a za inozemstvo 42 €. Marka za Francusku prikazuje Boškovićev portret kojeg je 1760. nacrtao engleski slikar Robert Edge Pine, a zdesne strane je Boškovićev ovalni dijagram koji prikazuje : « moguće eliptične staze čestice što se giba oko drugih dviju koje su na udaljenosti međâ kohezije ». Na donjem dijelu marke označene su godine rođenja i smrti te ime i prezime na francuskom. Marka za inozemstvo se  razlikuje jedino u tome, što je umjesto ovalnog dijagrama latinski naslov njegove znamenite knjige THEORIA PHILOSOFIAE NATURALIS.

Francuska marka - Monde      Francuska marka - Prioritaire

Ove marke su samo mali doprinos u sklopu obilježavanja 300. obljetnice rođenja zaista velikog Boškovića, kojega se ove godine slavi diljem Europe.

Rođen u Dubrovniku, 18. svibnja 1711. kao osmo od devetero djece Nikole Boškovića i Pavle rođene Beretta, Ruđer Bošković je sa samo 14 godina ušao u isusovački red, a malo poslije toga, 1725. odlazi se školovati u Rim na glasoviti Rimski kolegij. Tu je studirao filozofiju, matematiku, fiziku i astronomiju, a već 1740. je na tom istom kolegiju kao profesor predavao matematiku. Bio je jako nadaren i svestran, sve ga je zanimalo, bavio se pored navedenog : optikom, geodezijom, arheologijom, arhitekturom, hidrotehnikom, poezijom i mnogim drugim djelatnostima. Za svećenika je zaređen 1744. kada je baš završio proračune prema kojima je učvršćena napuknuta kupola bazilike Svetog Petra u Rimu. Proučavao je staze kometa, pronašao je četiri formule sferičke trigonometrije, usavršavao je optičke instrumente, izradio akromatični teleskop, kojim je znatno poboljšao promatranje nebeskih tijela, utvrdio je ekvator Sunca i brzinu njegove vrtnje, izgradio zvjezdarnicu na krovu palače Brera u Milanu, izmjerio meridijanski luk između Rima i Riminija, isušivao močvare, napravio statički proračun za središnji šiljak (toranj) katedrale Duomo u Milanu i još bezbroj stvari. Mnogo se dopisivao s uglednicima i znanstvenicima svojega vremena diljem Europe. Bavio se čak i diplomacijom, pa je u mnogim sporovima branio s uspjehom svoj Dubrovnik. Na hrvatskom se najviše dopisivao sa svojom mlađom sestrom Anicom, s kojom je bio stalno u vezi, a rodni grad je posjetio samo jednom i to 1747.

Godine 1758. Bošković objavljuje u Beču svoje najglavnije djelo Teoriju prirodne filozofije, u kojoj postavlja temelje moderne atomske fizike o strukturi materije. Za to djelo njemački filozof Nietzsche kaže : Boškovićeva teorija je najveći trijumf ljudskoga uma koji se do sada pojavio na Zemlji, a utemeljitelj kvantne teorije, nobelovac Werner Heisenberg ističe : Boškovićeva teorija izražava hipoteze koje nalaze potvrdu tijekom zadnjih pedeset godina. Bečko izdanje Teorije imalo je puno tiskarskih pogrešaka, pa je Bošković 1763. u   Veneciji priredio drugo ispravljeno izdanje pod svojim nadzorom. To je izdanje prevedeno na hrvatski 1974.

Prvi put Bošković dodazi u Pariz 1759. zatim ide u London i onda dalje putuje Europom. 1761. plovi za Carigrad, odakle se kočijom vraća s engleskim veleposlanikom preko Poljske, a o tom putovanju već 1762. objavljuje prekrasan putopis. Kasnije se vraća u Italiju, najprije predaje u Paviji a onda se nastanjuje u Milanu gdje sagrađuje već spomenutu zvjezdarnicu. U Milanu ostaje do 1773. odakle odlazi na duže vrijeme u Pariz. Ubrzo dobiva francusko državljanstvo od kralja Luja XV. koji ga imenuje direktorom optike u Ministarstvu mornarice.

U Parizu je pored svog posla pripremao veliko djelo iz optike i astronomije, radi kojeg putuje u Italiju, da bi ga tiskao 1785. u Bassanu u pet zamašnih svezaka. Pisano je na latinskom, ali je predgovor i sažetak svake knjige pisan francuskim jezikom. Djelo je posvetio francuskom kralju Luju XVI.

Zdravlje mu se tih godina naglo pogoršalo, tako da umire u Milanu 13. veljače 1787. Pokopan je u Milanu u crkvi Santa Maria Podone, ali mu nažalost grob nije obilježen, pa se ne zna gdje točno počiva. U auli glavnog ulaza poznatog milanskog Monumentalnog groblja visoko na desnom zidu ugrađen je Bošovićev portret s imenom i godinama rođenja i smrti.

Boškovićevo ime nose ulice u Rimu i Milanu, kao i jedan krater na Mjesecu, a u desnom krilu prizemlja palače Brera, nalazi se veliki zidni spomenik, sličan oltaru, kojeg su brerski astronomi podigli 1831. u znak priznanja i zahvalnosti Ruđeru Boškoviću. Na tom lijepom spomeniku od crnog mramora nalazi se reljef Boškovićeva portreta od bijelog mramora, iznad i ispod kojega piše :

 

Ruđeru Josipu Boškoviću

spomenik koji smo mu već davno dugovali

astronomi Brere

posvećuju

  dan uoči prvog studenog 1831.

predšasniku svom

rođenom u Dubrovniku, znanostima matematičkim

se odlikovao

Europu cijelu upoznavajući proputovao

treći se put u Milanu smjestio,

gdje zvjezdarnice začetnik postade, slavljen bi

kao velikan uma, na glasu slavan

ugledan i naklonjen u vladara prvih i najuglednijih

život mu nažalost prekine sudbina 13. veljače 1787.

u dobi od 76 godina.

 

U Parizu je Bošković stanovao na više adresa, a jedna od njih je  6, rue de Seine. Tu je 1997. postavljena ispod prozora na prvom katu spomen-ploča s natpisom na francuskom i hrvatskom : U ovoj kući je živio i radio od 1775. do 1777. RUGJER JOSIP BOŠKOVIĆ.

Zalaganjem hrvatskog veleposlanika u Parizu, gospodina Mirka Galića, pariško gradsko vijeće je ove godine jednoglasno  odlučilo nazvati jednu ulicu u Parizu Boškovićevim imenom. Sada se traži prigodno mjesto, što nije jednostavno.

Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta (AMCA), organiziralo je 29. studenoga u Parizu dva predavanja posvećena 300. obljetnici Boškovićeva rođenja. Prvo je održao akademik Ksenonfont Ilakovac iz Zagreba, na temu Znanstvena istraživanja Ruđera Boškovića u optici i astronomiji, a drugo je održala njegova kćerka Vita Ilakovac-Casses iz Pariza, na temu : Utjecaj Ruđera Boškovića na modernu fiziku.

Hrvatsko Veleposlanstvo u Parizu priredilo je 30. studenoga u svojim prostorijama obilježavanje « Boškovićeve godine ». Predavače je predstavio Claude Grbeša iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Uvodni govor održao je direktor Diplomatske Akademije u Zagrebu, Mladen Andrlić, a predstavljanje nedavno izišle knjige  Ruđer Bošković u diplomatskojslužbi Dubrovačke Republike, čuli smo od njenog autora Stjepana Špoljarića.Knjigu su svi nazočni dobili na dar. Na kraju je, rektor pariškog isusovačkog teološkog fakulteta Centre Sèvres, otac François Euvé s.j. održao znanstveno predavanje o stvaralačkom djelovanju i istraživačkim polemičkim raspravama Ruđera Boškovića, posebno za vrijeme njegova boravka u Parizu. Nakon toga je priređen prigodni domjenak.

Boškovićevu obljetnicu obilježio je i UNESCO velikom izložbom njemu u čast u svojim prostorijama, koju je 5. prosinca otvorio zamjenik glavnog direktora Francesco Bandarin, prigodnim uvodnim govorom. Nakon njega je hrvatski veleposlanik u Parizu g. Mirko Galić opisao životni put i djelo hrvatskog velikana i znamenitog Dubrovčanina. Na kraju je autor ove zamašne i lijepe izložbe Ivica Martinović, kao vrstan poznavatelj Boškovićeva života i djela, održao prigodno izlaganje o izložbi, koja nastoji prikazati Bošovićevo stvaralačko djelovanje na područjima humanitarnih, tehničkih i prirodnih znanosti. Izložbu je tom prigodom posjetilo jako puno uzvanika, kao i ostalih redovitih posjetitelja ovog velebnog doma svjetske kulturne baštine. Prisutnima je zatim pružena prilika za razgovor i međusobno upoznavanje uz domaći domjenak.

Možemo sa zadovoljstvom reći, da je Pariz na dostojanstven način i to na više mjesta obilježio 300. obljetnicu rođenja izrazite figure XVIII. stoljeća, znamenitog isusovca i preteče moderne fizike, Ruđera Josipa Boškovića.

galerija

Ruđer Bošković iz Francuske
Ruđer Bošković iz Francuske
Ruđer Bošković iz Francuske
Ruđer Bošković iz Francuske
Ruđer Bošković iz Francuske